Saradnja organa državne uprave i nevladinih organizacija (NVO) biće preciznije regulisana Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj upravi, koje se nalazi u skupštinskoj proceduri.
Praksa je pokazala da postoje nejasnoće kada su u pitanju pojedina rješenja sadržana u vazećim podzakonskim aktima koja regulišu ovu materiju, pa je neophodno bilo unaprijediti zakonski osnov kako bi se omogućilo preciznije normiranje tih odnosa.
"NVO se, u dijelu koji se odnosi na konsultovanje u pripremi akata javnih politika, sagledavaju kao sastavni dio ostale zainteresovane javnosti, davanjem mogućnosti za učešće u postupku javne rasprave u pripremi tih akata u dvije faze - konsultovanja koja prethodi izradi određenog akta i rasprave o nacrtu akta", navodi se u obrazloženju.
Važeća rješenja su u praksi uzrokovala obavezu organa državne uprave da, prilikom izrade određenog akata javne politike, objavljuju dva posebna poziva za ućešće u konsultovanju o istom pitanju - jedan za NVO i drugi za zainteresovanu javnost.
"Takvo rješenje je necjelishodno, imajući u vidu da su i NVO dio zainteresovane javnosti, pa je dovoljno da postoji jedan proces javnog konsultovanja za sve zainteresovane subjekte", kaže se u obrazloženju Predloga zakona.
Ministarstva i organi uprave ostvaruju saradnju sa NVO omogućavanjem učešća NVO u postupku sprovođenja javne rasprave u pripremi zakona i strategija, radu radnih grupa i dragih radnih tijela koje obrazuju ministarstva i organi uprave radi sagledavanja pitanja od zajedničkog interesa ili za normativno uređivanje odgovarajućih pitanja.
"Kriterijume i postupak izbora predstavnika NVO u radne grupe i druga radna tijela utvrđuje Vlada", navodi se u Predlogu zakona.
Zakonskom odredbom preciznije se uređuju pitanja od značaja za postupak sprovođenja javne rasprave u pripremi akata javnih politika. Obuhvat sprovođenja javne rasprave se proširuje i na strateška dokumenta(a ne samo na zakone kakoje do sada bilo), a propisuju se i izuzeci od obaveze sprovođenja javne rasprave.
Javna rasprava se ne sprovodi kad se zakonom, odnosno strategijom uređuju pitanja odbrane i bezbjednosti i godišnjeg budžeta, u vanrednim, hitnim ili nepredvidljivim okolnostima i kad se zakonom bitno drukčije ne uređuje neko pitanje.
U ovim slučajevima ministar je dužan da Vladi, uz predlog zakona ili strategije, dostavi i obrazloženje razloga zbog kojih nije sprovedena javna rasprava.
IZVOR: Vebsajt RTCG, 06.01.2018.
Naslov: Redakcija