Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

ODRŽANA KONFERENCIJA "JAČANJE SUDSKE PRAKSE U BORBI PROTIV DISKRIMINACIJE": Nedostupni statistički podaci u vezi sa diskriminacijom


U Crnoj Gori je malo presuda u kojima je utvrđeno postojanje diskriminacije, a statitistički podaci u vezi sa tim su nedostupni, rekao je Ilija Vukčević iz Insituta za pravne studije.

On je, na konferenciji "Jačanje sudske prakse u borbi protiv diskriminacije", rekao da postoji jako mali broj presuda u kojima je utvrđeno postojanje diskriminacije, u periodu od 2012. do 2016. godine.

Vukčević je, predstavljajući studiju o analizi sudske prakse u oblasti zaštite od diskriminacije, naveo da u praksi Vrhovnog suda postoje samo dvije presude po reviziji, kojima je utvrđeno postojanje diskrimacije osoba sa invaliditetom.

Vukčević je ukazao da Crna Gora ima poseban Zakon o zabrani diskriminacije ("Sl. list CG", br. 46/2010, 40/2011 - dr. zakon i 18/2014) u pogledu mobinga. "A u praksi ne postoji niti jedna odluka, na bilo kojem nivou,kojom je utvrđeno postojanje diskriminacije", rekao je Vukčević.

Kako je rekao, kada su u pitanja krivična djela u vezi sa diskriminacijom, statistički podaci praktično su nedostupni i zbog toga nije moguće na pravi način utvrditi broj tih djela.

"Ne možemo reći da Crna Gora ima loš zakonodavni okvir, on je možda čak i prenormiran, imamo previše zakona, ili su oni previpe detaljni, pa se preklapaju između sebe. Najveći problem je njihovo sprovođenje u praksi u cjelokupnom aparatu", objasnio je Vukčević.

On je saopštio da su valjani podaci evedencije nedostupni.

Vukčević je poručio da je osnov napretka da se može sagledati stanje na pravi način.

"A to nije moguće jer se ne poštuju neke obaveze koji imaju sudovi – da vode posebne evidencije u oblasti diskriminacije", naveo je Vukčević. On je dodao da nijesu sve dostupne na sajtu. "Tako da je problem ta startna osnova".

Vukčević je ocijenio da je problem i u tome što u presudama ima dosta nedorečenosti.

"Tako da bi trebalo značajno edukovati nosioce pravosudnih funkcija i drugih državnih organa u pogledu diskriminacije", poručio je Vukčević.

Predsjednica Ustavnog suda Crne Gore, Desanka Lopičić ukazala je da demokratija predstavlja nužan i važan preduslov za očuvanje sistema pravne države.

"Zato je potrebno imati i zaštitne mehanizme koji ocjenjuju sadržaj ključne oblasti ljudskih prava i dostojanstva", navela je Lopičić.

Ona je rekla da je Crna Gora pravilno prepoznala da pravo mora biti izdignuto na nivo društvene djelotvornosti.

"Ono se postiže prihvatanjem uloge Ustavnog suda kao zaštitnika osnovnih prava i sloboda u posljednjoj instanci", pojasnila je Lopičić.

Prema njenim riječima, odgovarajuća primjena prakse Evopskog suda za ljudska prava u predmetima u vezi sa diskriminaciju nije pitanje izbora.

"Ona je obaveza koju svi mi koji se bavimo zaštitom ljudskih prava i sloboda treba da ispunimo, a sve na dobrobit građana Crne Gore", saopštila je Lopičić.

Izvršni direktor Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Nenad Koprivica je podsjetio da su rezultati istraživanja o percepciji diskriminacije u Crnoj Gori, koje je predstavljeno u decembru prošle godine, pokazali da građani smatraju da je najveća diskriminacija u zapošljavanju u odnosu na političko uvjerenje – 81,8 odsto.

Kako je rekao, smatraju da je potom najveća diskriminacija u odnosu na invaliditet - 69,3 odsto, godine starosti, potom u odnosu na seksualnu orijentaciju i nacionalnost.

"Percepcija diskriminacije je, po svim kriterijumima, porasla u odnosu na istraživanje iz 2010. godine", saopštio je Koprivica.

Konferenciju su organizovali CEDEM i Institut za pravne studije, u okviru projekta Unaprjeđenje prakse Ustavnog suda Crne Gore u pogledu zaštite od diskriminacije, uz podršku Ambasade Njemačke u Crnoj Gori.

Izvor: Vebsajt CDM, 06.07.2016.