Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKONIK O KRIVIČNOM POSTUPKU: Skupštinski Zakonodavni odbor smatra da Ustavni sud ne treba da prihvati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti ZKP-a

06.06.2017.


Zakonodavni odbor Skupštine Crne Gore smatra da Ustavni sud Crne Gore ne treba da prihvati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakonika o krivičnom postupku ("Sl. list CG", br. 57/2009, 49/2010, 47/2014 - odluka US, 2/2015 - odluka US, 35/2015 i 58/2015 - dr. zakon - dalje: ZKP), koju je podnio advokat Vladimir Čejović.

U inicijativi se ističe da se odredbom ZKP-a, koja propisuje ograničenje prava na uvid u spise predmeta, na direktan način ograničava pravo na odbranu, koje se prema Ustavu Crne Gore ("Sl. list CG", br. 1/2007 i 38/2013 - Amandmani I-XVI - dalje: Ustav) ne može ograničiti ni za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja.

Tom odredbom propisano je da se braniocima i ostalim licima u izviđaju i istrazi može uskratiti uvid u dio spisa predmeta, ako bi se time ugrozila svrha istrage, nacionalna bezbjednost i zaštita svjedoka, što u daljem toku postupka ne smije ugroziti pravo na odbranu.

"Norma, koja suštinski predstavlja izuzetak od osnovnih načela krivičnog postupka, formulisana je nejasno i široko, ostavljajući ogroman prostor za zloupotrebu", navodi se u inicijativi Čejovića.

On smatra da su osnovi za uskraćivanje razgledanje spisa besmisleni i neodređeni, a prema praksi Evropskog suda u Strazburu zakon mora biti precizan da bi svaki pojedinac mogao da predvidi posljedice određenog ponašanja do stepena koji je razuman u konkretnim okolnostima.

"Osporena norma ne ispunjava taj standard, naprotiv, potpuno je neprecizna i neodređena i ostavlja organima koji vode krivični postupak neograničene mogućnosti ograničenja prava na odbranu, što oni redovno i rade", kaže se u inicijativi.

 Iz Zakonodavnog odbora podsjećaju da je ZKP-om propisano da se izuzetno licima u izviđaju i istrazi može uskratiti uvid u dio spisa predmeta, ako bi se time ugrozila svrha istrage, nacionalna bezbjednost i zaštita svjedoka.

O uskraćivanju tog prava odlučuje državni tužilac rješenjem u kojem navodi razloge za ograničenja. Lica kojima se ograničava pravo imaju pravo na prigovor u roku od tri dana, o čemu odlučuje sudija za istragu u istom roku. Nakon potvrđivanja optužnice okrivljeni i branilac imaju pravo na uvid u spise predmeta u cjelini.

"U osporenoj odredbi ZKP-a jasno je propisano da se da se pravo na uvid u dio spisa može uskratiti izuzetno, pod jasno propisanom uslovima, kao što su opasnost da će se na taj način ugroziti svrha istrage, nacionalna bezbjednost i zaštita svjedoka", navodi se u mišljenju Zakonodavnog odbora dostavljenom parlamentu.

Kako se ističe, ovakvim rješenjem štiti se svrha same istrage, obezbjeđuje se i zaštita nacionalne bezbjednosti, što je od posebne važnosti u otkrivanju i gonjenju učinioca krivičnih djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore, kao i zaštita svjedoka.

"Imajući u vidu da se ograničenje prava na uvid u spise predmeta odnosi na izuzetne slučajeve, neosnovani su navodi podnosioca inicijative da se ovom odredbom ograničava pretpostavka nevinosti i pravo okrivljenoga da se brani. Naprotiv, osporenim članom je propisano da nakon potvrđivanja optužnice okrivljeni i branilac imaju pravo na uvid u spise predmeta u cjelini", kaže se u mišljenju Odbora.

 Ocjenjuje se da se na ovaj način okrivljenom, nakon potvrđivanja optužnice, ostavlja dovoljno vremena da se izjasni o svim činjenicama i dokazima koji ga terete.

"Zato je navedenom normom u potpunosti obezbjeđuje ustavna garancija prava na odbranu propisana Ustavom, pa se u konkretnom slučaju ne može govoriti o ograničenju ovog prava koja su u suprotnosti sa Ustavom", zaključak je Zakonodavnog odbora.


IZVOR: Vebsajt RTCG, 05.06.2017.


Naslov: Redakcija