Sudsko pribjegavanje blagim kaznama i gledanje kroz prste krivolovcima, uz prateće nelogičnosti u kaznenim odredbama Krivičnog zakonika Crne Gore ("Sl. list RCG", br. 70/2003, 13/2004 - ispr. i 47/2006 i "Sl. list CG", br. 40/2008, 25/2010, 32/2011, 64/2011 - dr. zakon, 40/2013, 56/2013 - ispr., 14/2015, 42/2015 i 58/2015 - dr. zakon - dalje: KZ), uticali su na to da ubijanje ribe eksplozivom dovede morski ekosistem na sam rub održivosti i gotovo bespovratno ugrozi šanse da Crna Gora razvije ribolovni turizam, upozorava advokat Miljan Knežević.
Kao Ulcinjanin koji je odrastao pored mora, Knežević teško može da prihvati pravnu situaciju u kojoj se krivično djelo držanja dinamita ozbiljnije sankcioniše od upotrebe.
Taj pravni nonsens, kako kaže Knežević, uočava se samom analizom člana 326 KZ-a koji normira sankcije za krivično djelo nezakoniti ribolov i član 403 koji se odnosi na nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
"Prostim upoređenjem dolazi se do situacije u kojoj je posjedovanje eksploziva teže kažnjivo nego kada eksploziv upotrijebite", kaže advokat i dodaje da to govori i o odnosu prema moru i živom svijetu u njemu.
Pojašnjava da se u članu 403, stavu prvom, KZ-a precizira da "ko neovlašćeno izrađuje, prodaje, nabavlja, vrši razmjenu, nosi ili drži vateno oružje, municiju i eksplozivne materije kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine".
"Dakle, definisana je donja granica za izricanje kazne od tri mjeseca. Sa druge strane, član 326 za upotrebu eksploziva u nezakonitom krivolovu predviđa blažu kaznu. Naime, navodi se da "ko lovi ribu ili druge vodene životinje eksplozivom, strujom, otrovom, sredstvima za omamljivanje ili načinom štetnim za razmnožavanje tih životinja ili kojim se te životinje masovno uništavaju kazniće se zatvorom do tri godine". To znači da nema donje granice za kaznu, pa ona može biti i minimalna zakonska od 30 dana. U praksi se ni to ne događa", podsjeća Knežević.
Kao dodatni razlog za neophodno ujednačavanje kaznenih normi, Knežević ukazuje na situaciju u kojoj je za neovlašćeno posjedovanje posebnih vrsta eksplozivnih materija, čije je držanje i nabavka građanima potpuno zabranjeno, poput trotila ili nekih vojnih eksploziva, predviđena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.
"U praksi se događa da krivolovci i dinamitaši zabranjenim trotilom ubijaju ribu i mogu, prema odredbama člana 326, biti kažnjeni sa onih 30 dana, što je za brigu", upozorava Knežević.
On precizira i da se neke druge vrste krivolova pogrešno u javnosti percipiraju kao prekršaj, poput noćnog ronjenja uz pomoć boca i podvodne puške.
"Prekršaj je ako prekoračite granice upotrebe nekog legalnog sredstva, lovite u zabranu ili slično. A korišćenje ronilačkih boca i podvodne puške zajedno tretiraju se kao krivično djelo. To je situacija u kojoj krivolovci doslovce "beru" plemenite vrste ribe, kao u prodavnici, i može da se podvede pod član 326. Korišćenje aparata za disanje krivolovcima daju mogućnost da dugo ostanu pod vodom, a riba zaslijepljena lampom ne mrda, pa se efekti takvog ronjenja samo mogu zamisliti", ističe Knežević.
Knežević smatra da bi bilo prilično licemjerno odgovornost za rasprostranjen krivolov tražiti samo u radu policije.
"Odgovornost treba tražiti u cijeloj državi i društvu, počev od onih koji bacaju dinamit, preko onih koji kupuju ribu, onih koji su direktno ugroženi djelovanjem krivolovaca, a nemušto reaguju, a posebno onih koji su najodgovorniji – tužilaca koji gone počinioce i sudija koji izrečenim bagatelnim kaznama gotovo stimulišu krivolovce da nastave sa svojom rabotom", ističe Knežević.
Prema njegovim riječima, sve su to elementi koji ukazuju da kao država i nacija nijesmo prepoznali kakav haos krivolovci proizvode na moru i slatkim vodama, odnosno kakve srazmjere ima ta društveno opasna pojava koja naredne generacije na ovom podneblju ostavlja bez vrijednog resursa.
Knežević upozorava da nije za primjer ni kadrovska politika u okviru organa i institucija koje se bave zaštitom mora u kojima je, bez obzira na formalnu stručnost, najmanje ljudi sa izraženim senzibilitetom i vezom sa morem, ljudi koji poznaju problem i doživljavaju ga kao problem.
"Kad rezimiramo, problem je što ne doživljavamo sebe kao pomorsku zemlju već kao kontinentalnu zemlju sa izlazom na more. Tako se i ponašamo, kao da je more tuđe. To je i razlog da nam je i policija neadekvatno opremljena i sa slabim resursima da odgovori na sve zadatke koji se pred nju postavljaju. Kako očekivati da štite 12. milju od stranih koča, da sprečavaju prolaz glisera sa drogom i da ujedno paze na obalne stijene i dinamitaše ili noćne ronioce sa podvodnim puškama, a da nemaju ni ljudstvo ni plovila za tu namjenu. Kad svemu tome dodate neadekvatnu kaznenu politiku, za posljedicu imamo stanje na moru za koje je, bojim se, već kasno za popravku", zaključuje Knežević.
KRIVIČNI ZAKONIK CRNE GORE ("Sl. list RCG", br. 70/2003, 13/2004 - ispr. i 47/2006 i "Sl. list CG", br. 40/2008, 25/2010, 32/2011, 64/2011 - dr. zakon, 40/2013, 56/2013 - ispr., 14/2015, 42/2015 i 58/2015 - dr. zakon)
Nezakonit ribolov
Član 326
(1) Ko lovi ribu ili druge vodene životinje za vrijeme lovostaja ili u vodama u kojima je lov zabranjen, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest mjeseci.
(2) Ko lovi ribu ili druge vodene životinje eksplozivom, električnom strujom, otrovom, sredstvima za omamljivanje ili na način štetan za razmnožavanje tih životinja ili kojim se te životinje masovno uništavaju, kazniće se zatvorom do tri godine.
(3) Kaznom iz stava 2 ovog člana kazniće se i ko lovi ribu ili druge vodene životinje veće biološke vrijednosti ili u većoj količini ili pri lovu uništi veću količinu riba ili drugih vodenih životinja.
(4) Ulov i sredstva za ribolov oduzeće se.
Nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija
Član 403
(1) Ko neovlašćeno izrađuje, prodaje, nabavlja, vrši razmjenu, nosi ili drži vatreno oružje, municiju ili eksplozivne materije, kazniće se zatvorom od tri mjeseca.
(2) Ko neovlašćeno drži, nosi, izrađuje, popravlja, prerađuje, prodaje, nabavlja, vrši razmjenu, prevozi ili na drugi način stavlja u promet vatreno oružje, municiju, eksplozivne materije, rasprskavajuće ili gasno oružje čije držanje je građanima zabranjeno, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako je predmet djela iz st. 1 i 2 ovog člana veća količina oružja ili sredstava ili je u pitanju oružje ili druga sredstva velike razorne moći, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
IZVOR: Vebsajt CdM, 02.07.2017.
Izvod iz vijesti, Naslov: Redakcija