Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O SOCIJALNOJ I DJEČJOJ ZAŠTITI: Isplata prve naknade majkama sa više od troje djece 20. februara 2016. godine. Zbog neuplaćenog staža neke majke neće dobiti naknadu


U Crnoj Gori ima 87.000 žena koje imaju troje i više djece, a za naknadu se do sada prijavilo njih više od 20.000, rekao je generalni direktor za dječiju i socijalnu zaštitu u Ministarstvu rada Goran Kuševija.

"Za jedan broj tih žena će se, u procesu utvrđivanja prava, ispostaviti da nemaju pravo na naknadu jer poslodavci nijesu uplaćivali staž", upozorio je Kuševija.

Centri za socijalni rad su tek počeli da izdaju rješenja za naknadu, jer se čekalo da Monstat saopšti prosječnu platu za prošlu godinu, koja je osnovica za izračunavanje naknade, koja se kreće od 40 do 70 odsto od te osnovice, zavisno da li je staž stečen u radu ili na birou.

"Zavodu za zapošljavanje dostavili smo 11.000 zahtjeva za žene koje su 15 godina na birou, a imaju troje i više djece i oni su do sada poslali 2.500 odgovora. Sve ide sporije nego što smo očekivali, jer se do 2000. godine ručno vodila evidencija i čuva se na mikrofilmovima, pa ih treba razvijati kako bi se utvrdilo koliko neko ima godina staža na birou ili staža osiguranja", rekao je Kuševija i naglasio da je ova naknada doživotna stečevina, koja ne može biti oduzeta, čak i u slučaju promjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti ("Sl. list CG", br. 27/2013, 1/2015, 42/2015 i 47/2015 - dalje: Zakon).

Do sada je, kako je naveo, 3.000 žena zamrzlo pravo na isplatu penzije, a dio ih se odrekao i prava na porodičnu naknadu. Naglasio je i da ima dosta žena kojima nije uplaćivan staž, a koje su to saznale tek kad su podnijele zahtjev za naknadu.

"Zakon je tu izričit, tako da je tim ženama ostalo da pokrenu postupak prema poslodavcu, a tu su inspekcije, Poreska uprava i institucije sistema koje će pomoći u rješavanju tog problema", objasnio je Kuševija i dodao da postoje zakonski mehanizmi da se nadoknadi šteta koju je izazvao neko drugi.

Istakao je da žene ne moraju imati 15 godina staža čekanja na birou u kontinuitetu.

"Zakon to nigdje ne propisuje, ali Ministarstvo, kao organ koji sprovodi Zakon, predlaže da ne bude 15 godina u kontinuitetu, nego 15 godina kumulativno, odnosno sve vrijeme provedeno na birou", rekao je Kuševija.

Kuševija je rekao da je na kolegijumu Vlade dogovoreno da Ministarstvo rada do 20. februara pripremi informaciju o poteškoćama u primjeni Zakona i o troškovima, jer će primjena koštati 50 miliona eura godišnje, a u budžetu za 2016. je za ovu namjenu planirano 12 do 15 miliona.

"Vlada će se na osnovu ove informacije odrediti kako da se obezbijede sredstva za ovu naknadu", rekao je Kuševija.

Kuševija kaže da je ovim Zakonom diskriminisan veliki broj populacije.

"Diskriminisani su muškarci koji sami podižu troje i više djece, iako Porodični zakon ("Sl. list RCG", br. 1/2007) kaže da su roditelji ravnopravni u podizanju djece. Ovaj zakon diskriminiše samohrane majke, odnosno žene sa jednim ili dvoje djece, ili one koje se nijesu ostvarile kao majke treći ili četvrti put iz zdravstvenih razloga", rekao je Kuševija i dodao da su se obraćali predlagaču da pojasni šta pojedine odredbe znače, kao što je radni staž, koje ne poznaju zakoni o radu i PIO.

Iz Ministarstva su ukazivali i na problem da nema evidencije o majkama sa troje ili više djece koje su dale djecu na usvajanje.

Upitan zašto Vlada nije ništa preduzela ako je ovaj Zakon diskriminatorski u odnosu na veliki dio populacije, Kuševija je rekao da su se neke stvari počele pojavljivati u toku primjene Zakona, pa postoji mogućnost da se pokrene inicijativa o njegovoj ustavnosti.

Izvor: Vebsajat CdM, 03.02.2016.