Poštovani posjetioci, sajt nadalje neće biti ažuriran usljed odluke kompanije Paragraf Lex da se privremeno povuče sa tržišta Crne Gore.

Svi propisi na sajtu kao i ostale informacije ažurirane su zaključno sa 31.3.2021.

Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

CENTRALNA BANKA CG: CBCG će predložiti Vladi da se tekuća javna potrošnja finansira iz tekućih izvornih prihoda, pri čemu se ne smije ugroziti životni standard građana, ni stope ekonomskog rasta


Centralna banka CBCG predložiće Vladi u preporukama za vođenje ekonomske politike da se tekuća javna potrošnja finansira iz tekućih izvornih prihoda, pri čemu se ne smije ugroziti životni standard građana, ni stope ekonomskog rasta, saopštio je guverner Radoje Žugić.

On je kazao da je CBCG pripremila preporuke za vođenje ekonomske politike Vlade, koje će uskoro dostaviti izvršnoj vlasti, u koje je dominantno uključen plan sanacije.

"On ne smije da ugrozi stope ekonomskog rasta, ni konkurentnost. On neće podrazumijevati povećanje poreskih stopa i ne smije da ugrozi dostupnost finansijskim tržištima", saopštio je Žugić.

On je, odgovarajući na pitanje da li još podržava mjere predložene sanacionim planom, rekao da je to možda najcitiraniji nezvanični dokument koji nema nikakvu dozu zvaničnosti.

"Nije u radnoj verziji bilo navedeno da se smanjuju zarade, već da se mora promijeniti Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru ("Sl. list CG", br. 16/2016) u dijelu pravila i principa fiskalne održivosti", objasnio je Žugić.

To znači da se, kako je dodao, ne bi smjelo dozvoliti finansiranje tekuće javne potrošnje van tekućih izvornih javnih prihoda.

"Ako tu imamo deficit moraju se smanjivati i zarade i sva ostala neproduktivna javna potrošnja. Što se tiče penzija, one se i danas oporezuju, tako da njih nećemo dirati, ali ne smijemo ugroziti ni najranjivije kategorije stanovništva koje jedva sastavljaju kraj s krajem", rekao je Žugić.

On je naveo da su te preporuke pripremljene, a da će ih poslati Vladi nakon prve sjednice Socijalnog savjeta koju uskoro organizuju.

Žugić je, odgovarajući na pitanje da prokomentariše mišljenje Državne revizorske institucije DRI u vezi sa efikasnošću naplate poreskog duga imovinom poreskog obveznika, rekao da je svaki euro uštede koji se napravi značajan.

"U izvještaju se navodi da je ušteđeno 113 hiljada eura, ali je do kraja svih aktivnosti ona značajno veća. Mnogo veći je efekat u indirektnom i efikasnom funkcionisanju državnih organa koji su dobili svoje prostore. Sve što je naplaćeno stavljeno je u funkciju, osim jednog objekta", rekao je Žugić.

On je poručio da će u budućem periodu raditi na saniranju brojnih rizika koji imaju dobar trend, ali se mora raditi još aktivnije da bi omogućili revitalizaciju privrede.

"Ranjivosti realnog sektora, monetarnog i najviše fiskalnog su po sistemu spojenih sudova sa snažnim implikacijama na našu ukupnu ekonomiju", smatra Žugić.

On je ocijenio i da bi komercijalne banke trebalo da pokažu malo veću aktivnost u podršci kompanijama, prije svega koje su solventne odnosno imaju imovinu, a nemaju trenutnu likvidnost.

"Tim povodom je i donesen Zakon o sporazumnom finansijskom restrukturiranju dugova prema finansijskim institucijama ("Sl. list CG", br. 20/2015)", podsjetio je Žugić.

On je, govoreći o kamatnim stopama, rekao da je zabilježen pozitivan trend i da su kamatne stope u blagom padu.

"Analiziraćemo odnos aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, čini mi se da je veći pad kod pasivnih kamatnih stopa, a time i razlika između aktivnih i pasivnih kamata", naveo je Žugić.

Loši krediti su takođe, kako je dodao, u padu. Značajno je smanjen nivo loših kredita i iznosi oko 10,5 odsto.

Izvor: Izvor: Vebsajt CdM, 31.10.2016.