Kontaktirajte nas: +382 20 240 056 | redakcija@paragraf.me

BESPLATNO | Propisi Crne Gore / Registar službenih glasila / Neradni dani Crne Gore

ZAKON

O NAKNADI ŠTETE ŽRTVAMA KRIVIČNIH DJELA NASILjA

("Sl. list CG", br. 35/2015)

 

1. OSNOVNE ODREDBE

Predmet

Član 1

Ovim zakonom uređuju se uslovi, način i postupak za ostvarivanje prava na naknadu štete žrtvama krivičnih djela nasilja.

Krivično djelo nasilja

Član 2

Krivično djelo nasilja, u smislu ovog zakona, je krivično djelo učinjeno sa umišljajem,

i to:

- krivično djelo učinjeno uz primjenu fizičke sile ili drugih radnji kojima se narušava psihički integritet;

- krivično djelo protiv polne slobode;

- krivično djelo izazivanja opasnosti po život ili tijelo ljudi ili po imovinu opšte opasnom radnjom ili sredstvom koje ima za posljedicu smrt, tešku tjelesnu povredu ili teško narušenje fizičkog i psihičkog zdravlja jednog ili više lica, a propisano je Krivičnim zakonikom Crne Gore kao teži oblik osnovnog krivičnog djela učinjenog sa umišljajem.

Žrtva

Član 3

Žrtva krivičnog djela nasilja (u daljem tekstu: žrtva) je lice kod koga je usljed krivičnog djela nasilja nastupila smrt, teška tjelesna povreda ili teško narušenje fizičkog i psihičkog zdravlja.

Žrtvom se smatra i lice kod koga je usljed krivičnog djela nasilja iz člana 2 stav 1 alineja 1 ovog zakona, nastupila smrt, teška tjelesna povreda ili teško namšenje fizičkog i psihičkog zdravlja i kad izvršenje tog krivičnog djela nije bilo usmjereno na to lice.

Žrtvom se smatra i lice kod koga je nastupila smrt, teška tjelesna povreda ili teško namšenje fizičkog i psihičkog zdravlja u slučaju:

- pokušaja spiječavanja izvršenja krivičnog djela nasilja;

- pomaganja policiji prilikom lišenja slobode učionioca krivičnog djela nasilja;

- pružanja pomoći žrtvi.

Svrha i vrste naknade

Član 4

Radi pravovremenog otklanjanja štetnih posljedica teškog fizičkog i psihičkog stanja žrtve, žrtva ima pravo na naknadu štete (u daljem tekstu: naknada), i to:

- naknadu izgubljene zarade;

- naknadu troškova zdravstvene zaštite (troškova liječenja i boravka u bolnici);

- naknadu troškova sahrane.

Kad je u slučajevima iz člana 3 ovog zakona nastupila smrt žrtve, lice koje je žrtva izdržavala, u skladu sa zakonom kojim se uređuju porodični odnosi (u daljem tekstu: izdržavano lice), ima pravo na naknadu iz stava 1 ovog člana i pravo na naknadu zbog gubitka zakonskog izdržavanja.

Žrtva odnosno izdržavano lice može ostvariti jednu ili više naknada iz stava 1 odnosno stava 2 ovog člana, zavisno od okolnosti slučaja.

Pravo na naknadu iz stava 1 alineja 3 ovog člana ima lice koje je platilo troškove sahrane.

Sredstva za isplatu naknada i troškova

Član 5

Sredstva za isplatu naknada i troškova postupka za ostvarivanje prava na naknadu obezbjeđuju se u budžetu Crne Gore u posebnom razdjelu organa državne uprave nadležnog za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Upotreba rodno osjetljivog jezika

Član 6

Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

Shodna primjena zakona

Član 7

Na pitanja postupka za ostvarivanje prava na naknadu koja nijesu uređena ovim zakonom shodno se primjenjuje zakon kojim se uređuje upravni postupak.

II. USLOVI ZA OSTVARIVANjE PRAVA NA NAKNADU

Državljanstvo i stalni boravak žrtve

Član 8

Pravo na naknadu ima žrtva koja je:

- crnogorski državljanin;

- državljanin države ugovornice Evropske konvencije o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja (u daljem tekstu: država ugovornica Konvencije);

- državljanin države članice Savjeta Evrope sa stalnim boravkom u Crnoj Gori;

- državljanin ili lice koje zakonito boravi u državi članici Evropske unije.

Obaveza prijavljivanja krivičnog djela nasilja i uticaj krivičnog postupka

Član 9

Pravo na naknadu može se ostvariti samo ako je krivično djelo nasilja prijavljeno organu uprave nadležnom za poslove policije (u daljem tekstu: policija) ili državnom tužilaštvu.

Na zahtjev žrtve odnosno izdržavanog lica, policija odnosno državno tužilaštvo će izdati potvrdu da je djelo prijavljeno kao krivično djelo.

Pravo na naknadu može se ostvariti i u slučaju kad postoje okolnosti koje trajno isključuju krivicu, odnosno krivično gonjenje.

Pravo na naknadu može se ostvariti bez obzira da li je učinilac krivičnog djela nasilja poznat ili da li je pokrenut krivični postupak.

Teritorijalni princip

Član 10

Pravo na naknadu može se ostvariti ako je krivično djelo iz člana 2 ovog zakona učinjeno prema žrtvi na teritoriji Crne Gore, na crnogorskom brodu ili u crnogorskom vazduhoplovu bez obzira gdje se brod, odnosno vazduhoplov nalazio u vrijeme izvršenja tog krivičnog djela.

Naknada izgubljene zarade

Član 11

Pravo na naknadu izgubljene zarade ima žrtva kod koje je kao posljedica krivičnog djela nasilja nastupila nesposobnost za rad u smislu propisa o penzijskom i invalidskom osiguranju, i to u jednokratnom iznosu koji ne može biti veći od deset prosječnih neto zarada u Crnoj Gori utvrđenih za prethodnu godinu u odnosu na godinu u kojoj se naknada utvrđuje, prema podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike.

Naknada troškova zdravstvene zaštite

Član 12

Naknada troškova zdravstvene zaštite žrtvi pripada u iznosu koji se određuje po osnovu obaveznog zdravstvenog osiguranja, u skladu sa propisima kojima se uređuje zdravstveno osiguranje, osim ako je po tom osnovu žrtva već ostvarila pravo.

Naknada za troškove sahrane

Član 13

Pravo na naknadu uobičajenih troškova sahrane ima lice koje ih je platilo, u visini koja je utvrđena u skladu sa zakonom kojim se uređuje penzijsko osiguranje, ako ih nije ostvarilo po nekom drugom osnovu u skladu sa posebnim zakonom.

Naknada zbog gubitka izdržavanja

Član 14

Naknada zbog gubitka zakonskog izdržavanja pripada izdržavanom licu u jednokratnom iznosu koji se određuje s obzirom na sve okolnosti slučaja, polazeći od najnižeg iznosa porodične penzije, u skladu sa zakonom kojim se uređuje penzijsko osiguranje, kao i očekivanog trajanja izdržavanja tog lica.

Naknada iz stava 1 ovog člana, pripada izdržavanom licu samo ako ne ostvaruje pravo na porodičnu penziju.

Određivanje naknade

Član 15

Prilikom odlučivanja o pravu na naknadu i visini naknade posebno će se cijeniti:

- ponašanje žrtve prije, u vrijeme i poslije izvršenja krivičnog djela nasilja;

- doprinos žrtve nastanku i obimu štete;

- postojanje opravdanih razloga zbog kojih žrtva nije prijavila krivično djelo nasilja policiji ili državnom tužilaštvu;

- saradnja žrtve sa policijom i državnim tužilaštvom tokom otkrivanja ili gonjenja učinioca krivičnog djela nasilja;

- imovno stanje žrtve ili izdržavanih lica.

Umanjenje ili odbijanje naknade

Član 16

Visina naknade će se umanjiti ili će se zahtjev za naknadu odbiti ako je:

- žrtva doprinijela da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila;

- to suprotno javnom poretku, načelu pravičnosti ili moralu;

- žrtva član kriminalne organizacije, odnosno zločinačkog udruženja.

Uračunavanje drugih naknada

Član 17

Ako žrtva ostvaruje primanja po osnovu zdravstvenog, penzijskog ili drugog osiguranja ili po drugim osnovima, naknada se umanjuje za ukupan iznos tih primanja.

Naknada se ne umanjuje za iznose koje žrtva ostvari po osnovu dobrovoljnog osiguranja i socijalnih davanja.

Ako naknada nije umanjena u skladu sa stavom 1 ovog člana, žrtva je dužna da izvrši povraćaj naknade u iznosu ostvarenih primanja po osnovu zdravstvenog, penzijskog ili drugog osiguranja ili po drugim osnovima.

III. KOMISIJA

Sastav Komisije

Član 18

O pravu na naknadu odlučuje Komisija za naknadu štete žrtvama krivičnih djela nasilja (u daljem tekstu: Komisija).

Komisiju čine predsjednik, pet članova i njihovi zamjenici.

Predsjednik i zamjenik predsjednika Komisije su sudije Vrhovnog suda Crne Gore.

Članovi Komisije, odnosno njihovi zamjenici imenuju se iz reda:

- državnih tužilaca u Vrhovnom državnom tužilaštvu;

- predstavnika Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore;

- predstavnika Ministarstva;

- predstavnika organa državne uprave nadležnog za poslove socijalne zaštite;

- predstavnika organa državne uprave nadležnog za poslove finansija;

Članovi Komisije, odnosno njihovi zamjenici iz stava 4 al. 2 do 5 ovog člana moraju imati visoku školsku spremu i najmanje pet godina radnog iskustva sa visokom školskom spremom.

Imenovanje Komisije

Član 19

Komisiju imenuje Vlada Crne Gore.

Predsjednik, članovi Komisije i njihovi zamjenici imenuju se na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovo imenovani ali ne uzastopno.

Predsjednika Komisije i njegovog zamjenika predlaže opšta sjednica Vrhovnog suda Crne Gore.

Članove Komisije i njihove zamjenike predlažu:

- proširena sjednica Vrhovnog državnog tužilaštva - državnog tužioca u Vrhovnom državnom tužilaštvu;

- Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore - predstavnika Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore;

- ministar nadležan za poslove pravosuđa - predstavnika Ministarstva;

- ministar nadležan za poslove socijalne zaštite- predstavnika organa državne uprave nadležnog za poslove socijalne zaštite;

- ministar nadležan za poslove finansija - predstavnika organa državne uprave nadležnog za poslove finansija.

Razrješenje

Član 20

Predsjednika, članove Komisije i njihove zamjenike razrješava Vlada Crne Gore prije isteka vremena na koje su imenovani, i to:

- na lični zahtjev;

- zbog prestanka njihove funkcije odnosno radnog odnosa koji je uslov za imenovanje;

- zbog neurednog i nesavjesnog obavljanja poslova u Komisiji;

- zbog spriječenosti da duže vrijeme obavlja poslove u Komisiji usljed bolesti ili drugih opravdanih razloga.

Zahtjev za razrješenje člana Komisije podnosi predsjednik Komisije, a zahtjev za razrješenje predsjednika Komisije podnosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Rad Komisije

Član 21

Sjednicom Komisije predsjedava predsjednik Komisije.

Sjednicu Komisije saziva predsjednik Komisije, a u slučaju njegove spriječenosti njegov zamjenik.

Komisija odlučuje na sjednici kojoj prisustvuju predsjednik i svi članovi Komisije.

U slučaju odsutnosti predsjednika i članova Komisije, sjednici prisustvuju njihovi zamjenici.

Predsjednik, članovi Komisije i njihovi zamjenici imaju pravo na naknadu za rad u Komisiji, u iznosu koji utvrđuje Vlada Crne Gore, na predlog ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

Stručne i administrativno-tehničke poslove za potrebe Komisije vrši Ministarstvo.

IV. POSTUPAK ZA OSTVARIVANjE NAKNADE

Podnošenje zahtjeva

Član 22

Postupak za ostvarivanje prava na naknadu pokreće se pisanim zahtjevom koji se podnosi Ministarstvu.

Zahtjev iz stava 1 ovog člana podnosi žrtva, odnosno izdržavano lice na propisanom obrascu.

Ako zahtjev iz stava 1 ovog člana nije podnesen na propisanom obrascu, Ministarstvo će podnosiocu zahtjeva dostaviti primjerak obrasca i pozvati ga da zahtjev za naknadu podnese na tom obrascu.

Sadržaj zahtjeva za naknadu

Član 23

Zahtjev za naknadu sadrži:

- lične podatke o podnosiocu zahtjeva: ime i prezime, datum i mjesto rođenja, pol, državljanstvo, adresu prebivališta ili boravišta, odnosno stalnog boravka, radno mjesto i adresu poslodavca, broj lične karte, odnosno drugog dokumenta na osnovu kojeg se može utvrditi identitet lica u skladu sa propisima države čiji je državljanin;

- opis krivičnog djela nasilja (datum, mjesto i okolnosti izvršenja);

- datum kad je prijavljeno izvršenje krivičnog djela nasilja policiji odnosno državnom tužilaštvu;

- opis posljedica krivičnog djela nasilja;

- izjavu o tome da li je žrtvi poznato da li se protiv učinioca krivičnog djela nasilja vodi krivični postupak, pred kojim državnim tužilaštvom, odnosno sudom i pod kojim poslovnim brojem predmeta;

- izjavu o vrsti i visini naknada, odnosno drugih primanja koje je žrtva ostvarila po drugim pravnim osnovima;

- vrstu i visinu naknade koju žrtva zahtijeva.

Bliži sadržaj obrasca zahtjeva za naknadu propisuje Ministarstvo.

Isprave

Član 24

Uz zahtjev za naknadu, u originalu ili ovjerenom prepisu, podnose se sljedeće isprave;

- dokaz o državljanstvu ili stalnom boravku;

- potvrdu policije ili državnog tužilaštva da je krivično djelo nasilja prijavljeno;

- medicinsku dokumentaciju iz koje proizlazi da je žrtva pretrpjela teške tjelesne povrede ili teško narušenje fizičkog i psihičkog zdravlja;

- dokaz o nesposobnosti za rad u smislu propisa o penzijskom i invalidskom osiguranju;

- dokaz da je lice iz člana 13 ovog zakona platilo troškove sahrane;

- izvod iz matičnog registra umrlih, ako je žrtva umrla zbog posljedica krivičnog djela nasilja;

- potvrdu o ostvarivanju naknada, odnosno drugih primanja koje je žrtva ostvarila po drugim pravnim osnovima;

- druge isprave kojima se dokazuje ispunjenje uslova za ostvarivanje naknade u skladu sa ovim zakonom, a kojima žrtva raspolaže.

Ako uz zahtjev nijesu podnesene sve isprave iz stava 1 ovog člana, Ministarstvo će pozvati podnosioca zahtjeva za naknadu da u roku, koji ne može biti duži od 30 dana, dopuni zahtjev.

Rok za podnošenje zahtjeva

Član 25

Zahtjev za naknadu podnosi se, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana kad je izvršeno krivično djelo nasilja povodom kojeg se zahtjev za naknadu podnosi.

Ako žrtva zbog zdravstvenih razloga nije u mogućnosti da podnese zahtjev za naknadu u roku iz stava 1 ovog člana, zahtjev se podnosi najkasnije u roku od tri mjeseca od dana kad su prestali da postoje razlozi zbog kojih žrtva nije bila u mogućnosti da podnese zahtjev, a najkasnije u roku od tri godine od dana kad je izvršeno krivično djelo nasilja.

Ako je žrtva maloljetno lice ili lice lišeno poslovne sposobnosti, a njen zakonski zastupnik nije podnio zahtjev za naknadu u roku iz stava 1 ovog člana, rok od šest mjeseci počinje da teče od dana kad lice navrši 18 godina života, odnosno od dana kad je utvrđeno daje ponovo postalo poslovno sposobno.

Informisanje i poučavanje žrtve o pravu na naknadu

Član 26

Policija, državno tužilaštvo i sudovi dužni su da žrtvi odnosno izdržavanom licu daju informacije o pravu na naknadu i o organu kojem se mogu obratiti radi ostvarivanja tog prava.

Informacije se daju usmeno, kad god je to moguće na jeziku koji žrtva odnosno izdržavano lice razumije, a u pisanom obliku na crnogorskom ili engleskom jeziku.

Policija, državno tužilaštvo i Ministarstvo dužni su da žrtvi odnosno izdržavanom licu daju obrazac za podnošenje zahtjeva i, na njihovo traženje, da daju uputstva i informacije o tome kako popuniti obrazac za podnošenje zahtjeva i koju dokumentaciju je potrebno podnijeti uz zahtjev.

Ministarstvo će, radi informisanja žrtve odnosno izdržavanog lica o njihovom pravu na naknadu, izraditi na crnogorskom i engleskom jeziku informator o pravu na naknadu, uslovima i postupku za ostvarivanje tog prava.

Informator iz stava 4 ovog člana, Ministarstvo će dostaviti organima iz stava 1 ovog člana, a može ga dostaviti i drugim pravnim licima koja prilikom izvršavanja svojih poslova dolaze u kontakt sa žrtvama odnosno izdržavanim licima ako to ona zahtijevaju.

Dostavljanje informacija i isprava

Član 27

O zahtjevu za naknadu Komisija odlučuje na osnovu dostavljenih dokaza.

Ako je za odlučivanje iz stava 1 ovog člana potrebno, Komisija može od državnih i drugih organa, pravnih i fizičkih lica koja raspolažu informacijama i ispravama o okolnostima i činjenicama koje su od važnosti za odlučivanje, zahtijevati da te informacije i isprave dostave, bez naknade, u traženom roku.

Organi i lica iz stava 2 ovog člana, dužni su da dostave tražene informacije i isprave u ostavljenom roku.

Izuzetno, radi utvrđivanja činjeničnog stanja, Komisija može saslušati podnosioca zahtjeva i svjedoke, kao i odrediti vještačenje.

O izvođenju dokaza sačinjava se zapisnik.

Odlučivanje o zahtjevu

Član 28

Odluku o zahtjevu za naknadu Komisija donosi većinom glasova svih članova.

Odluka iz stava 1 ovog člana, donosi se u roku od tri mjeseca od dana prijema potpunog zahtjeva za naknadu, a u složenim predmetima odluka se donosi u roku od šest mjeseci od dana prijema potpunog zahtjeva za naknadu.

Ako se osnov za ostvarivanje naknade i visina naknade ne mogu utvrditi bez činjenica i okolnosti utvrđenih u krivičnom postupku koji je pravosnažno okončan, odluka se donosi u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti odluke u tom postupku.

Vrste odluka

Član 29

Kad odlučuje po zahtjevu Komisija donosi odluku kojom će:

1) odbaciti zahtjev za naknadu kao neblagovremen ili nedopušten;

2) odbaciti zahtjev za naknadu kao neuredan ili nepotpun ako podnosilac zahtjeva ne dopuni zahtjev u smislu člana 24 stav 2 ovog zakona;

3) usvojiti zahtjev za naknadu, u cjelosti ili djelimično, i odrediti iznos naknade, ili

4) odbiti zahtjev za naknadu kao neosnovan.

Sadržaj odluke o usvajanju zahtjeva

Član 30

Odluka o usvajanju zahtjeva za naknadu sadrži:

- lične podatke podnosioca zahtjeva;

- zakonski naziv, vrijeme i mjesto izvršenja krivičnog djela nasilja povodom kojeg je podnesen zahtjev;

- vrstu i visinu naknade i rok isplate;

- pouku o sudskoj zaštiti.

Sudska zaštita

Član 31

Protiv odluke iz člana 29 ovog zakona, može se pokrenuti upravni spor.

Odluka iz člana 29 ovog zakona, dostavlja se podnosiocu zahtjeva, a odluka o usvajanju zahtjeva za naknadu dostavlja se i Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, u roku od osam dana od dana donošenja.

Pravosnažna odluka kojom je usvojen zahtjev za naknadu dostavlja se nadležnom državnom tužilaštvu i sudu koji postupa u krivičnom postupku, a državno tužilaštvo i sud su dužni da Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore dostave pravosnažnu odluku o okončanju krivičnog postupka.

Isplata naknade

Član 32

Ministarstvo će izvršiti isplatu naknade, u roku od tri mjeseca od dana kad je primilo odluku Komisije kojom je određeno plaćanje naknade.

O isplati naknade iz stava 1 ovog člana, Ministarstvo obavještava Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.

Oslobađanje od takse

Član 33

U postupku za ostvarivanje naknade po ovom zakonu ne plaća se taksa.

V. POSTUPCI U PREKOGRANIČNIM SLUČAJEVIMA

Domaći prekogranični slučaj

Član 34

U slučaju kad je krivično djelo nasilja izvršeno na teritoriji Crne Gore i ispunjeni su drugi uslovi za ostvarivanje prava na naknadu po ovom zakonu, a zahtjev za naknadu je podnesen nadležnom organu u drugoj državi članici Evropske unije u kojoj žrtva ima prebivalište (u daljem tekstu: domaći prekogranični slučaj), taj organ će zahtjev dostaviti Ministarstvu.

Nakon prijema zahtjeva za naknadu od nadležnog organa druge države članice Evropske unije, Ministarstvo će dostaviti tom organu i podnosiocu zahtjeva, najkasnije u roku od 30 dana, potvrdu o prijemu zahtjeva, obavještenje o kontakt licu i, ako je to moguće, o približnom roku u kojem će biti odlučeno o zahtjevu.

Zahtjev iz stava 1 ovog člana, podnosi se na obrascu koji je propisala Evropska komisija.

Ako nadležni organ druge države članice Evropske unije ne dostavi zahtjev na obrascu koji je propisala Evropska komisija, Ministarstvo će zahtjev vratiti tom organu.

Ako u domaćem prekograničnom slučaju Komisija utvrdi da radi odlučivanja o zahtjevu treba sprovesti pojedine radnje, kao što su saslušanje podnosioca zahtjeva, svjedoka, vještaka ili drugih lica, može zatražiti od nadležnog organa druge države članice Evropske unije, u kojoj je podnosilac podnio zahtjev za naknadu, da sprovede te radnje.

Saslušanje iz stava 5 ovog člana Komisija može sprovesti i korišćenjem uređaja za prenos slike i zvuka i drugih uređaja za elektronsku komunikaciju.

U domaćem prekograničnom slučaju Ministarstvo, u roku od osam dana, dostavlja odluku Komisije podnosiocu zahtjeva i nadležnom organu druge države članice Evropske unije, na obrascu koji je propisala Evropska komisija.

Strani prekogranični slučaj

Član 35

U slučaju kad je krivično djelo nasilja izvršeno u drugoj državi članici Evropske unije, a za odlučivanje o pravu na naknadu je nadležan organ te države, zahtjev za naknadu koji podnosi lice koje ima prebivalište u Crnoj Gori (u daljem tekstu: strani prekogranični slučaj), dostavlja se Ministarstvu.

Nakon prijema zahtjeva iz stava 1 ovog člana, Ministarstvo u najkraćem mogućem roku dostavlja zahtjev sa potrebnim dokazima nadležnom organu države od koje podnosilac zahtjeva traži naknadu, na službenom jeziku te države ili drugom jeziku koji je ta država odredila.

Zahtjev iz stava 1 ovog člana, dostavlja se na obrascu koji je propisala Evropska komisija.

Ako organ koji je u drugoj državi nadležan za odlučivanje zatraži da se saslušanje podnosioca zahtjeva, svjedoka, vještaka ili drugog lica sprovede u Crnoj Gori, saslušanje sprovodi Komisija i zapisnik o saslušanju dostavlja organu druge države nadležnom za odlučivanje o zahtjevu za naknadu.

Ako organ koji je u drugoj državi nadležan za odlučivanje o zahtjevu za naknadu zatraži da se saslušanje sprovede uz pomoć uređaja za prenos slike i zvuka, saslušanje se sprovodi u saradnji sa Ministarstvom, pod uslovom da lice koje će biti saslušano pristane na takvo saslušanje.

VI. PRAVO NA REGRES

Pravo žrtve koje prelazi na državu

Član 36

Isplatom naknade žrtvi ili izdržavanom licu, prava žrtve odnosno izdržavanog lica prema izvršiocu krivičnog djela nasilja do iznosa isplaćene naknade prelaze na državu Crnu Goru (u daljem tekstu: država).

Vraćanje neosnovano stečenog

Član 37

Država ima pravo da zahtijeva vraćanje isplaćene naknade i troškova postupka ako žrtva nije izvršila povraćaj naknade u smislu člana 17 ovog zakona, ili ako je takvo pravo ostvareno na osnovu lažnih podataka i/ili je žrtva, odnosno izdržavano lice propustilo da obavijesti nadležni organ o činjenicama koje utiču na ostvarivanje prava u skladu sa ovim zakonom.

Vraćanje isplaćene naknade i troškova postupka država može zahtijevati i u slučaju kad se presudom u krivičnom postupku utvrde činjenice koje su od značaja za odbijanje zahtjeva ili za smanjenje iznosa naknade.

Zahtjev iz st. 1 i 2 ovog člana, podnosi Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, a o njemu odlučuje Komisija.

Zastarjelost prava

Član 38

Zastarjelost prava iz čl. 36 i 37 ovog zakona, počinje da teče od dana kad je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore obaviješten o isplati naknade žrtvi, odnosno izdržavanom licu.

Pravo regresa prema žrtvi

Član 39

Kad je naknadom od izvršioca krivičnog djela nasilja šteta u potpunosti namirena, zahtjev žrtve, odnosno izdržavanog lica će se odbiti.

Ako je postupak pred Komisijom okončan, ali isplata još nije izvršena, Komisija će donijeti odluku da se naknada žrtvi, odnosno izdržavanom licu ne isplati, kad je naknadom od izvršioca krivičnog djela šteta u potpunosti namirena.

Kad je država isplatila naknadu, a žrtva odnosno izdržavano lice ostvari djelimičnu ili potpunu naknadu od izvršioca krivičnog djela, država ima pravo regresa od žrtve, odnosno izdržavanog lica do iznosa koji je isplatila.

VII. EVIDENCIJA

Vođenje evidencije

Član 40

Evidenciju o podnosiocima zahtjeva za naknadu i donesenim odlukama o zahtjevima za naknadu Ministarstvo vodi u pisanom i elektronskom obliku.

Sadržaj evidencije

Član 41

Evidencija o podnosiocima zahtjeva za naknadu i donesenim odlukama o zahtjevima za naknadu sadrži:

1) podatke o podnosiocima zahtjeva za naknadu, i to:

- ime i prezime;

- broj lične karte, odnosno drugog dokumenta na osnovu kojeg se može utvrditi identitet podnosioca zahtjeva, u skladu sa propisima države čiji je državljanin;

- datum i mjesto rođenja i pol;

- državljanstvo;

- prebivalište, odnosno mjesto stalnog boravka,

2) podatke o donesenim odlukama po zahtjevima za naknadu,

i to:

- oznaku predmeta i prijemni broj;

- datum podnošenja zahtjeva;

- vrstu odluke;

- krivično djelo nasilja povodom kojeg je podnesen zahtjev za naknadu;

- datum donošenja odluke;

- datum pravosnažnosti odluke o pravu na naknadu;

- iznos isplaćene naknade;

- datum isplate naknade;

- podatak da li je pokrenut upravni spor;

- podatke o ostvarivanju zahtjeva na osnovu čl. 36 i 37 ovog zakona.

VIII. PRELAZNE I ZAVRŠNA ODREDBA

Rok za imenovanje Komisije

Član 42

Komisija iz člana 19 ovog zakona, imenovaće se u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Rok za donošenje podzakonskog akta

Član 43

Podzakonski akt iz člana 23 stav 2 ovog zakona, donijeće se u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Stupanje na snagu

Član 44

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore", a primjenjivaće se danom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.