Ministarstvo ekonomije je 12.12.2017. godine, dalo na javnu raspravu Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru., o čemu sada objavljuje Izvještaj sa javne rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru
Svi zainteresovani subjekti pozvani su da se uključe u javnu raspravu i da tokom trajanja iste daju svoje komentare, primjedbe i sugestije na Nacrt zakona, u pisanoj ili elektronskoj formi.
Javna rasprava je trajala 40 dana od dana objavljivanja javnog poziva, odnosno do 22.01.2018. godine.
U okviru javne rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru, Ministarstvo ekonomije je u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore, organizovalo okrugli sto u prostorijama Privredne komore 18.01.2018. godine.
Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović u svom uvodnom izlaganju je navela da nelojalna konkurencija, odnosno poslovanje u sivoj ekonomiji, negativno utiče na tržište i rad privrednih subjekata koji izmiruju svoje obaveze u skladu sa zakonskim propisima. Takođe, članice Komore, ukazuju na probleme sa kojima se susrijeću prilikom inspekcijskih nadzora, a koji se najčešće odnose na nejasnoće, odnosno različito tumačenje propisa i izricanje neprimjereno visokih kazni u pojedinim slučajevima.
Dalje je navela da je u brojnim istraživanjima i analizama koje je Privredna komora Crne Gore radila da bi doprinijela unapređenju poslovnog ambijenta i olakšanju poslovanja privrednih subjekata, iskazana potreba dosljedne primjene zakona. Naglašena je potreba suzbijanja nelegalnog rada i trgovine, čime bi teret plaćanja dažbina bio raspoređen na sve učesnike, uz istovremeno ostvarivanje većih budžetskih prihoda. Preduzete mjere protiv sive ekonomije daju rezultate, ali još puno prostora postoji za djelovanje kada su u pitanju zapošljavanje, plaćanje poreza i trgovina.
O zakonodavnom okviru i praksi u oblasti inspekcijskog nadzora govorili su predstavnici predlagača - Ministarstva ekonomije, kao i Uprave za inspekcijske poslove, koja je inicijator za izmjene i dopune ovog zakona.
Generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u Ministarstvu ekonomije Biljana Jakić je istakla da je ovim nacrtom prvi put normiran inspekcijski pregled u stambenim ili drugim prostorima kada postoje indicije da se u njima nelegalno posluje. Intencija je da se stane na put sivoj ekonomiji koja je posledica obavljanja djelatnosti u privatnim prostorijama, čime se izbjegava plaćanje poreza i dažbina državi.
Dalje je istakla da cilj ovog zakona nije samo da sankcioniše one koji nelegalno posluju, što je krajnja mjera, već da ih podstakne da iz nelegalnih pređu u legalne tokove i tako postanu lojalna konkurencija istim ili sličnim djelatnostima na tržištu.
Podaci Uprave za inspekcijske poslove i praksa pokazuju da su najčešće nelegalne djelatnosti: frizerske i kozmetičke usluge, fizioterapija, zdravstvene, zatim igraonice, vrtići, izdavanje smještaja, autolakirerske, automehaničarske, vulkanizerske usluge, pranje auta i tepiha, krojačke usluge, kopiranje, prodaja određenih vrsta roba, proizvodnja i prodaja kolača, pripremanje hrane za radnike (ketering) i dr.
Pregled u stambenom prostoru, u slučaju kada postoji indicija da se u njemu obavlja radnja prekršaja, podrazumijeva da inspekcija podnosi pisani predlog za izdavanje naredbe o vršenju pregleda u stambenom prostoru (kojim može da se traži i dozvola za pretresanje stambenog prostora i stvari u njemu) sudu za pekršaje, koji bi u hitnom postupku (najkasnije u roku od 48 sati) bio dužan da odluči o njemu. U tom slučaju sud bi ako postoje osnovi sumnje da se u stanu vrše radnje prekršaja iz nadležnosti inspekcije, mogao da dozvoli pregled u stambenom prostoru.
Akt je usklađen sa zakonima o upravnom postupku, državnoj imovini, sprečavanju korupcije, te planiranju prostora i izgradnji objekata.
Rada Marković, pomoćnica direktora Uprave za inspekcijske poslove, podsjetila je da je Zakon o inspekcijskom nadzoru donijet 2003. godine, te da je izmjenama i dopunama tokom proteklog vremena unapređivan u određenim segmentima. Aktuelne izmjene ovog akta inicirala je Uprava za inspekcijske poslove i proizilaze iz iskustava u praksi inspekcijskog nadzora. U osnovi ove revizije Zakona je stalni izazov koji stoji pred inspekcijskim organima u pogledu suzbijanja sive ekonomije na tržištu robe i usluga i tržištu rada, kao i potrebe da se omogući sveobuhvatno, ujednačeno, srazmjerno i efikasno postupanje inspektora, što je od izuzetne važnosti za subjekte nadzora.
Prema njenim riječima, namjera inicijatora ovih izmjena je bila da između ostalog, odgovori na česte primjedbe privrednika koji legalno posluju u vezi sa kako navode, učestalim kontrolama kod legalnih subjekata, dok oni koji rade nelegalno nijesu pod nadzorom, kao i različitim postupanjem inspektora pri izricanju mjere ukazivanja.
U tom smislu, Nacrtom je između ostalog preciznije uređena mjera ukazivanja, koja je različito tumačena u praksi inspekcijskog nadzora. Precizirano je da mjeri ukazivanja nema mjesta kada je utvrđena nepravilnost kojom se dovodi u opasnost život i zdravlje ljudi, životna sredina i imovina veće vrijednosti, kao i u slučaju kada utvrđena nepravilnost predstavlja krivično djelo. Propisano je da prekršajni nalog izdaje, odnosno zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi tek ako nepravilnost nije otklonjena u roku određenom mjerom ukazivanja.
IZVOR: Vebsajt Ministarstvo ekonomije, 21.02.2018.
Naslov: Redakcija