Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O PLANIRANJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Opštine treba da usvoje odluke za plaćanje naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte, koje treba da omoguće plaćanje na 240 mjesečnih rata, a iznos zavisi od zone i kvadrature. Mnoge opštine to još nijesu uradile

09.02.2018.


Rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju nelegalnih objekata je 15. jul 2018. godine i neće biti produžavan. Ovaj rok je prekluzivan, što znači da istekom roka ne postoji mogućnost legalizacije, navedeno je iz Ministarstva održivog razvoja na pitanje da li su zadovoljni dosadašnjim interesovanjem građana i da li će rok biti produžen.

Prema podacima Ministarstva, opštinama je od početka roka za legalizaciju 16. oktobra do 1. februara podnijet ukupno 531 zahtjev za legalizaciju bespravnih objekata.

Kada je prije tri godine rađena analiza legalizacije, Uprava za nekretnine je saopštila da su u Crnoj Gori izgrađena 42.833 objekta bez građevinske dozvole i sa prekoračenjem dozvole, koji se nalaze u evidenciji katastra ali da ima još oko 60 hiljada onih koji nijesu u evidenciji.

To znači da od početka postupka za tri i po mjeseca, broj predatih zahtjeva iznosi 1,3 odsto ukupnog broja nelegalnih objekata u evidenciji katastra ili 0,53 odsto od ukupnog broja. Do isteka roka ostalo je nešto više od pet mjeseci.

U Podgorici je predato 79 zahtjeva za legalizaciju, a katastar je imao evidenciju o 16.430 nelegalnih objekata. To znači da je do sada predat zahtjev za 0,48 odsto od evidentiranog broja nelegalnih objekata.

U opštini Bar podnijeto je 96 zahtjeva, u Beranama 3, Bijelom Polju 12, Budvi 45, Danilovgradu 2, Žabljaku 7, Kolašinu 6, Kotoru 28, Mojkovcu 1, Nikšiću 7, Pljevljima 68, Rožajama 21, Tivtu 30, Ulcinju 32, Herceg Novom 92, Cetinju 2, dok u Plavu, Plužinama, Šavniku, Gusinju i Petnjici nema podnijetih zahtjeva.

Opštine treba da usvoje odluke za plaćanje naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte, koje treba da omoguće plaćanje na 240 mjesečnih rata, a iznos zavisi od zone i kvadrature. Mnoge opštine to još nijesu uradile. Uprava Glavnog grada je nacrt te odluke pripremila u novembru, ali konačna još nije usvojena. Prema nacrtu u zavisnosti od zone komunalije iznose od 48 do 141 euro po kvadratu.

Iz Ministarstva nemaju informacije koliko predatih zahtjeva se odnosi na legalizaciju stambenih, poslovnih i drugih objekata, ali su najavili da će te podatke obraditi u narednom periodu.

"S obzirom na broj podnijetih zahtjeva, treba imati u vidu dvije činjenice: preduslov za podnošenje zahtjeva za legalizaciju je upis objekta u katastar nepokretnosti i značajan broj bespravnih objekata nije upisan u katastar nepokretnosti. Upis objekta se vrši na osnovu elaborata premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta izrađenog od strane licencirane geodetske organizacije koji je ovjeren od strane Katastra i zahtjeva za upis objekta shodno Zakonu o državnom premjeru i katastru nepokretnosti ("Sl. list RCG", br. 29/2007 i "Sl. list CG", br. 32/2011, 40/2011 - dr. zakon, 43/2015, 37/2017 i 37/2017 - dr. zakon). Ovaj postupak zahtijeva određeno vrijeme, pa u narednom periodu očekujemo znatno veći broj podnijetih zahtjeva", saopšteno je iz Ministarstva.

Iz Ministarstva su istakli da je orto-foto snimanje Crne Gore započeto i da je do sada snimljen značajan dio teritorije i to uglavnom opština sa najvećim brojem nelegalnih objekata.

"Nakon isteka roka za prijem zahtjeva, izvršiće se preklapanje podataka sa orto-foto snimka sa podacima o podnijetim zahtjevima. Na taj način će se utvrditi koji objekti postoje u prostoru a za iste nijesu podnijeti zahtjevi za legalizaciju, te će se na njih primijeniti mjere predviđene Zakonom", navedeno je iz Ministarstva.

Te mjere su prekršajne kazne, uvećano plaćanje naknade, pa i rušenje objekta.

Zakon važi za sve objekte, pred vlasnicima dva izbora

Iz ovog resora saopštili su da se Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata ("Sl. list CG", br. 64/2017) primjenjuje na sve objekte, a da vlasnici bespravnih objekata imaju dvije mogućnosti.

"Da uđu u proces legalizacije, odnosno pokrenu postupak legalizacije, iskoriste sve benefite predviđene Zakonom, koje se u prvom redu odnose na mogućnost plaćanja komunalnih naknada na rate, te da konačno riješe pravni status svojih objekata i uvećaju vrijednost svoje imovine, ili da ne podnesu zahtjev za legalizaciju bespravno sagrađenog objekta i dugoročno snose posljedice predviđene Zakonom - prekršajne sankcije, plaćanje naknade za korišćenje prostora jedinici lokalne samouprave, plaćanje uvećanog poreza za bespravni objekat, nemogućnost legalizacije i konačno njegovo uklanjanje u skladu sa zakonom. U slučaju rušenja, vlasnici sami snose troškove tog postupka", naveli su iz Ministarstva.


IZVOR: Vebsajt Vijesti, Marija Mirjačić, Goran Kapor, 05.02.2018.


Naslov: Redakcija