Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O ZAŠTITI I ZDRAVLJU NA RADU: Osnovni problemi u ovoj oblasti ogledaju su u nepostojanju predmeta zaštite i zdravlja na radu u obrazovnom sistemu Crne Gore, nedostatku finansijskih sredstava za ispunjavanje svih zakonom propisanih zahtjeva od strane poslodavaca i nedovoljnom nivou svijesti o značaju ove oblasti, kako kod poslodavaca, tako i kod zaposlenih

06.02.2018.


U Zakonu o zaštiti i zdravlju na radu ("Sl. list CG", br. 34/2014) jasno se navodi da je svaki poslodavac dužan da radniku obezbijedi sigurno mjesto za rad. Zaposleni svoje pravo ostvaruje opštim aktom i ugovorom.

U praksi, međutim, situacija je drugačija, pa je tako samo u toku prošle godine u Crnoj Gori Inspekcija rada u oblasti zaštite i zdravlja na radu obavila 2.383 nadzora i to: 1.390 redovnih, 933 kontrolna i 60 po inicijativi stranaka u kojima je utvrdila ukupno 5.263 nepravilnosti.

Kako je istakao inspektor rada za oblast zaštite i zdravlja na radu Zlatko Popović, u ovoj oblasti izvršili su 27 uviđaja povodom povreda na radu, od kojih je pet bilo sa smrtnim ishodom i 22 teške povrede, što je smanjenje za čak 52 odsto u odnosu na 2007. godinu, kada je zabilježen najveći broj povreda.

"Osnovni problemi u ovoj oblasti ogledaju su u nepostojanju predmeta zaštite i zdravlja na radu u obrazovnom sistemu Crne Gore, nedostatku finansijskih sredstava za ispunjavanje svih zakonom propisanih zahtjeva od strane poslodavaca i nedovoljnom nivou svijesti o značaju ove oblasti, kako kod poslodavaca, tako i kod zaposlenih. Rješavanjem ovih problema, uz jačanje administrativnih kapaciteta Inspekcije rada (samo osam inspektora vrši nadzor u oblasti zaštite i zdravlja na radu), nivo implementacije propisa i poštovanje standarda u ovoj oblasti bio bi na mnogo većem nivou", objašnjava Popović.

On navodi i osnovne uzroke povreda na radu.

"Najčešće povrede na radu su zbog neprimjenjivanja mjera zaštite i zdravlja na radu koje bi spriječile pad sa visine ili u dubinu, udar/prignječenje trupca, udar električne struje visokog napona, angažovanje lica koja nijesu osposobljena za bezbjedan rad na poslovima koje obavljaju i kod kojih nije izvršena prethodna provjera zdravstvene sposobnosti; dotrajalost sredstava za rad, kao i upotreba istih bez prethodnog pregleda i ispitivanja, odnosno bez pribavljenih stručnih nalaza od ovlašćenih organizacija za poslove zaštite i zdravlja na radu", ukazao je Popović.

On kaže da ukoliko je utvrđena neposredna opasnost po život ili je ugroženo zdravlje zaposlenih, izricana je mjera zabrane rada ili zabrana upotrebe sredstava za rad na kojima se desila povreda.

"Preduzimane su i druge mjere i radnje iz nadležnosti Inspekcije rada, a izvještaji o povredi na radu dostavljeni su nadležnim sudskim organima ili tužilaštvu", ukazao je Popović.


IZVOR: Vebsajt RTCG, 05.02.2018.


Naslov: Redakcija